Uncategorized

Osjećaš li kao da nikad nemaš dovoljno vremena? Govoriš li često: „Nemam vremena, ništa ne stižem!“ ili „Ne znam čega bih se prvo uhvatila!“? Ako si stalno u jurnjavi za obavezama, osjećaš pritisak da sve bude savršeno i često stavljaš tuđe potrebe ispred svojih, moguće je da nosiš teret iz djetinjstva zvan parentifikacija. U nastavku

Vraćamo se na ljeto 2022. godine.Tada sam donijela odluku: svako sljedeće ljeto bit će prilika za pomicanje vlastitih granica i dokazivanje sebi da život može i drugačije. Bilo je to ujedno i moje posljednje ljeto školovanja za psihoterapeuta. Zašto to naglašavam?Zato što mi je trebalo više od četiri godine dubokog, intenzivnog rada na sebi da

Često od raznih biznis mentora čujem rečenice kojima publici komuniciraju ovu poruku. U vjerojatno najboljoj namjeri kako bi potaknuli klijenta da ga motiviraju na promjenu, nesvjesno šalju poruku „Ako ne uspiješ to što sam ja uspjela, znači da nisi dovoljno dobra.“ Općenito smo društvo s tim sindromom „Nisam dovoljno dobra“, gdje osobe imaju nisku vrijednost

Sigurno poznaješ mnoge visoko obrazovane osobe koje po cijele dane rade, trude se, znaju jako puno, ali ipak ne ostvaruju ono što žele. Zašto? Zašto njihove želje nikad ne dolaze na red, zašto uvijek postoji nešto što im stoji na putu do sreće. Uvijek im nešto iskrsne.Stalno im netko postavlja nove zahtjeve pa njihove želje

Sram je emocija obrane. Oni koji osjećaju sram često se osjećaju bezvrijedno i nesposobno za ljubav. Vjerojatno su još u djetinjstvu donijeli zaključak da s njima „nešto nije u redu“. Kako bi se zaštitili, najčešće koriste četiri obrambene strategije: Sram je snažno povezan s ovisnošću, nasiljem, agresijom i depresijom. No, važno je znati da sram